Oglasi - Advertisement

Nadutost – savremeni problem probave i kako ga prevazići

U modernom društvu, gde je tempo života ubrzan, a ishrana često daleko od idealne, jedan od najčešćih i najneprijatnijih probavnih poremećaja jeste nadutost. Ovaj problem ne bira ni pol ni starosnu grupu – jednako pogađa mlade i stare, aktivne i one manje aktivne. Iako u većini slučajeva ne predstavlja ozbiljnu pretnju zdravlju, osećaj napuhanog stomaka može znatno smanjiti kvalitet života.

Oglasi - Advertisement

Nadutost se manifestuje kao osećaj „težine“ u stomaku, često praćen bolovima, grčevima i nelagodom. Za neke ljude to je povremeni problem, dok drugima postaje hronični pratilac. Suštinsko pitanje koje se nameće glasi: zašto nastaje nadutost i šta se može učiniti kako bi se sprečila ili bar ublažila?

Šta je nadutost?

Pod pojmom nadutosti podrazumeva se prekomerno zadržavanje gasova u digestivnom sistemu. Samo stvaranje gasova je normalan deo varenja, ali kada ih se nakupi više nego što telo može da izbaci ili preradi, dolazi do osećaja pritiska i nelagodnosti.

Umeren nivo gasova retko ko primećuje, ali kada je količina velika, simptomi postaju i fizički vidljivi – stomak izgleda uvećano, gotovo „balonasto“.

Glavni uzroci pojave nadutosti

Razlozi nastanka ovog problema su brojni, a često su povezani sa životnim navikama. Evo najčešćih:

  1. Nepravilna ishrana – masna, začinjena i industrijski prerađena hrana spada u glavne krivce.

  2. Gutanje vazduha – dešava se kada se jede brzo, kada se pri jelu razgovara ili kada neko često žvaće žvakaće gume.

  3. Stres i anksioznost – emocionalna napetost direktno utiče na varenje, jer je probavni sistem osetljiv na hormonske promene.

  4. Bolesti i intolerancije – sindrom iritabilnog creva, netolerancija na laktozu ili gluten mogu imati nadutost kao vodeći simptom.

Pored ovih uzroka, navike poput preterane konzumacije gaziranih pića dodatno pogoršavaju stanje, jer unos ugljen-dioksida stvara višak vazduha u crevima.

Namirnice koje izazivaju gasove

Neke vrste hrane posebno su poznate po tome da „pune stomak“. Najčešće to su:

  • Pasulj, leblebija, kupus, brokoli, karfiol i luk – sadrže složene ugljene hidrate koje organizam teško vari.

  • Mlečni proizvodi – kod osoba sa netolerancijom na laktozu izazivaju nadimanje, bol i grčeve.

  • Masna hrana – usporava varenje i produžava vreme zadržavanja hrane u crevima.

  • Gazirani napici – bogati su mehurićima gasa koji direktno povećavaju osećaj pritiska.

  • Prejedanje – velika količina hrane uneta odjednom preoptereti digestivni sistem.

Važno je naglasiti da kod nekih ljudi alergije na hranu ili celijakija mogu imati nadutost kao glavni simptom. U tim slučajevima to nije samo „neugodan osećaj“, već znak ozbiljnog zdravstvenog poremećaja.

Simptomi nadutosti

Simptomi su obično prepoznatljivi i uključuju:

  • osećaj punoće u stomaku, čak i posle manjih obroka,

  • uvećan stomak koji izgleda kao napumpan,

  • bolovi i grčevi različitog intenziteta,

  • pojačano podrigivanje i ispuštanje gasova,

  • dodatne tegobe poput mučnine ili proliva.

Za neke ljude nadutost traje kratko, dok kod drugih postaje hronična i utiče na samopouzdanje. Psihološki aspekt je značajan: osobe sa ovim problemom često izbegavaju društvene situacije, osećaju se neprijatno i ograničavaju svoje aktivnosti.

Kako ublažiti nadutost?

Promene u ishrani

  • Jesti sporije i temeljno žvakati hranu.

  • Izbegavati gazirana pića i smanjiti unos alkohola.

  • Uključiti više voća i povrća bogatog vlaknima, ali postepeno, da se telo navikne.

  • Voditi dnevnik ishrane i pratiti koje namirnice izazivaju probleme.

Prirodni lekovi i biljni čajevi

Određene biljke imaju dokazano blagotvorno dejstvo na probavni sistem:

  • Kamilica – smiruje stomak i smanjuje grčeve.

  • Nana (menta) – opušta mišiće creva i olakšava prolaz gasova.

  • Đumbir – ubrzava varenje i smanjuje osećaj mučnine.

  • Komorač – deluje kao prirodni „antigas“ i ublažava napuhanost.

Životne navike

  • Fizička aktivnost – redovno hodanje, joga i lagane vežbe podstiču rad creva.

  • Dovoljno tečnosti – voda olakšava varenje i sprečava zatvor.

  • Smanjenje stresa – meditacija, duboko disanje i tehnike opuštanja pomažu ravnoteži probave.

Probiotici

Upotreba probiotskih preparata ili hrane bogate probioticima (jogurt, kefir, kiseli kupus) može obnoviti zdravu crevnu floru, što smanjuje nadimanje i ubrzava varenje.

Kada potražiti lekarsku pomoć?

Iako je nadutost u većini slučajeva bezopasna, postoje situacije kada je poseta lekaru neophodna:

  • učestali i jaki bolovi u stomaku,

  • promene u stolici (krv, dugotrajan proliv ili zatvor),

  • povišena temperatura,

  • simptomi koji traju uprkos promenama u načinu ishrane.

U takvim slučajevima potrebno je posavetovati se sa gastroenterologom, jer iza nadutosti mogu stajati ozbiljniji poremećaji poput sindroma iritabilnog creva, upalnih bolesti creva ili intolerancije na gluten.

Prevencija i svakodnevni saveti

Da bi se nadutost svela na minimum, korisno je primenjivati sledeća pravila:

  1. Jedite manje, ali češće obroke – tri glavna i dva manja.

  2. Izbegavajte žvakaće gume, jer povećavaju unos vazduha.

  3. Ne kombinujte previše namirnica odjednom – jednostavniji obroci su lakši za varenje.

  4. Vodite dnevnik ishrane – zapisivanje pomaže u otkrivanju problematične hrane.

  5. Uključite vežbe za disanje – duboko disanje može pomoći oslobađanju viška gasova.

Nadutost je problem koji u većini slučajeva ne ugrožava život, ali svakako umanjuje njegov kvalitet. Nastaje zbog kombinacije ishrane, životnih navika i, kod nekih ljudi, ozbiljnijih medicinskih stanja.

Ključ rešenja leži u prevenciji i prilagođavanju načina života. Spora i promišljena ishrana, izbegavanje gaziranih pića, više fizičke aktivnosti i korišćenje prirodnih čajeva i probiotika značajno smanjuju rizik od nadimanja. Ipak, ukoliko se simptomi uporno vraćaju ili prate druge tegobe, obavezno je konsultovanje lekara.

Na kraju, važno je naglasiti da se nadutost može doživeti i kao upozorenje – signal organizma da je potrebno promeniti navike, usporiti tempo i obratiti više pažnje na ono što unosimo u telo. Kombinacijom pravilne ishrane, zdravih navika i, po potrebi, medicinske podrške, moguće je vratiti ravnotežu probavi i poboljšati svakodnevni život.